Pinta ho kloridu metileno nian oho sira nia oan sira. Sira reziste.

Artigu ida-ne'e publika iha kolaborasaun ho Sentru ba Integridade Públika, servisu notísia nian ida ne'ebé la'ós lukrativu ne'ebé dedika ba peskiza kona-ba dezigualdade.
Hariis. kamada. bisikleta. Kevin Hartley, Drew Wynn no Joshua Atkins serbisu iha fulan 10 nia laran bainhira sira mate, maibé sira serbisu hela. Sasan sira ne'e la hanesan, maibé razaun ne'ebé halo badak sira nia moris maka hanesan: kímiku sira iha pintura ne'ebé hasai no produtu sira seluk ne'ebé fa'an iha loja sira. iha nasaun tomak.
Ho laran-susar no tauk, sira nia família promete atu halo buat hotu ne'ebé sira bele atu prevene kloridu metilenu atu labele oho ema seluk.
Maibé iha Estadus Unidus, fábrika kímika uitoan de'it maka sofre destinu hanesan tanba protesaun ba traballadór no konsumidór sira ne'ebé ladún di'ak. Entaun kloridu metilenu sai hanesan asasinu sériu ida, maski iha avizu sira kona-ba perigu sira hosi nia vapor sira antes Hartley, Wayne no Atkins moris. Ema sanulu resin, se la'ós liu, mate ona iha dékada sira ikus ne'e lahó intervensaun hosi ajénsia ruma.
Hafoin investigasaun ida hosi Sentru ba Integridade Públika no xamada sira hosi defensór sira seguransa nian, Ajénsia Protesaun Ambientál EUA nian ikusmai propoin bandu luan ida ba utilizasaun substánsia nian iha hasai pintura sira.
Iha Janeiru 2017, loron ikus sira administrasaun Obama nian. Hartley mate iha fulan-Abril tinan ne'ebá, Wynn iha fulan-Outubru tinan ne'ebá, no Atkins iha fulan-Fevereiru tinan tuirmai, iha tempu ne'ebé administrasaun Trump nian laran-manas kona-ba desregulamentasaun no hakarak atu halakon envezde aumenta regulamentu sira—liuliu ambiente EPA nian. Proposta kloridu metilenu nian la ba ne'ebé de'it.
Maibé, fulan 13 hafoin Atkins nia mate, Ajénsia Protesaun Ambientál Trump nian, iha presaun nia okos, desidi hapara fa'an retallu sira hosi hasai pintura sira ne'ebé iha kloridu metilenu. Iha fulan-Abril, Ajénsia Protesaun Ambientál Biden nian propoin regra ida ne'ebé sei bandu kímiku iha produtu konsumidór hotu-hotu no maioria serbisu-fatin sira.
"Ami ladún halo ida-ne'e iha Estadus Unidus," dehan Dr. Robert Harrison, profesór klíniku medisina okupasionál no ambientál iha Universidade California, San Francisco. "Família sira-ne'e maka ha'u nia eroi sira."
Iha ne'e maka oinsá sira ultrapasa dezafiu sira hodi atinji rezultadu sira-ne'e no saida maka sira sei rekomenda se ita-boot hahú dalan ida ne'ebé difisil hanesan, tantu situasaun ne'e envolve produtu perigozu sira, ambiente serbisu ne'ebé la seguru, kontaminasaun ka kanek sira seluk.
"Google buat hotu," dehan Brian Wynn, ne'ebé nia maun Drew ho tinan 31 sosa metilenu kloridu hodi hadi'a nia loja kafé malirin no jeleira iha Carolina Súl. "No alkansa ema sira."
Nune'e maka nia hetan Inkéritu ba Integridade Públika, ne'ebé publika tinan rua antes nia maun nia mate, kontaktu peritu sira no aprende buat hotu hosi ne'ebé nia bele sosa produtu ne'e to'o tansá maka mate sira ne'e susar atu buka tuir. (Suar kloridu metilenu nian maka mortál bainhira sira akumula iha fatin sira ne'ebé taka, no bele hamosu atake kardíaku sira ne'ebé hanesan mate naturál sira se laiha ema ida maka halo teste toksikolojia nian.)
Konsellu husi Wendy Hartley, Kevin nia inan: “Akadémiku” maka liafuan xave iha peskiza. Karik iha peskiza oioin ne'ebé hein ita-boot iha ne'ebá. "Ida-ne'e sei ajuda haketak opiniaun sira hosi faktu sira," nia hakerek iha email ida.
Lauren Atkins, inan husi Joshua ho tinan 31, ne'ebé mate bainhira halo manutensaun ba garfu bisikleta BMX nian, ko'alia ho UCSF nia Harrison dala barak. Iha Fevereiru 2018, nia hetan nia oan-mane mate iha rai ho frasku litru ida ho pintura ne'ebé namkari besik.
Harrison nia koñesimentu kona-ba metilenu kloridu ajuda nia tradús nia oan-mane nia relatóriu toksikolojia no autópsia nian ba kauza mate nian ne'ebé klaru. Klareza ida-ne'e kria baze sólidu ida ba asaun.
Dala barak, espozisaun ba kímiku sira bele hamosu efeitu saúde ba tempu naruk iha ema sira ne'ebé bele la sai aparente ba tinan barak. Poluisaun bele sai istória ida ne'ebé hanesan. Maibé se ita-boot hakarak governu sira atu foti asaun hodi rezolve prejuízu sira hanesan ne'e, peskiza akadémika maka pontu partida ne'ebé di'ak nafatin.
Fonte xave ida ba sira nia susesu maka família nia ligasaun ho grupu sira ne'ebé serbisu daudaun ona kona-ba kestaun seguransa kímika no ba malu.
Porezemplu, Lauren Atkins hetan petisaun ida iha Change.org kona-ba produtu sira kloridu metilenu nian hosi grupu advokasia Safe Chemicals for Healthy Families (agora Toxic Free Future) no asina petisaun ne'e hodi hanoin hikas nia oan-mane ne'ebé foin lakon. Brian Wayne dada lalais nia liman.
Forsa sira ne'ebé maka'as hamutuk ona hodi realiza sira nia vantajen sira. La ho asaun husi EPA, família sira-ne'e sei la presiza hahú husi zero hodi obriga retallista sira atu hasai produtu sira husi sira-nia prateleira: Kímiku sira ne'ebé seguru liu Família sira ne'ebé saudavel liu lansa ninia kampaña “Mind the Stores” hodi hatán ba apelu ida-ne'e.
Sira la presiza atu deskobre regra sira ajénsia nian ka funsionamentu internu sira hosi lobi iha Capitol Hill rasik. Kímiku sira ne'ebé seguru liu, família sira ne'ebé saudavel, no Fundu Defeza Ambientál iha perísia iha área ida-ne'e.
Lee liután: 'Todan ba moris tomak': Estudu hetan katak ema metan sira ne'ebé idade boot liu mate tanba poluisaun ar ho taxa dala tolu duké ema adultu mutin sira
Buka Linguajen kona-ba Mudansa Klimátika Heather McTeer-Tony Luta ba Justisa Ambientál iha Súl
"Bainhira ita-boot bele tau hamutuk ekipa ida hanesan ida-ne'e ... ita-boot iha forsa ida ne'ebé maka'as tebes," dehan Brian Wynn, hodi hatudu ba Konsellu Defeza Rekursu Naturál sira hanesan grupu seluk ne'ebé maka ativamente buka tuir asuntu ne'e.
La'ós ema hotu-hotu ne'ebé iha interese ba luta ida-ne'e sei bele hala'o papél públiku ida iha ida-ne'e. Porezemplu, imigrante sira ne'ebé laiha estatutu legál permanente hasoru risku aas liu ba perigu sira iha servisu fatin, no falta estatutu bele halo susar ka imposivel ba sira atu ko'alia sai.
Se família sira-ne'e konsentra sira nia atensaun tomak ba EPA, ajénsia ne'e bele la foti asaun ruma, liuliu tanba administrasaun Trump nia redusaun ba regulamentu sira.
Sira fó presaun ba retallista sira hodi "jere sira nia loja" atu labele fa'an pintura ne'ebé maka kontein metilenu kloridu hodi salva ema nia moris. Petisaun sira no protestu sira funsiona. Kompañia sira inklui Home Depot no Walmart konkorda ona atu para.
Sira husu ba membru sira Kongresu nian atu foti asaun liuhosi Fundu Kímiku sira ne'ebé Seguru Liu, Família sira ne'ebé Saudavel Liu no Ambiente. Sira la'o ba Washington ho fotografia família nian iha liman. Sira ko'alia ho jornalista sira no simu notísia sira ne'ebé aumenta liután tensaun.
Senadór sira hosi Carolina Súl no kongresista ida hakerek karta ida ba Administradór Ajénsia Protesaun Ambientál nian iha tempu ne'ebá, Scott Pruitt. Kongresista seluk hato'o objesaun sira ba Pruitt durante audiénsia ida iha Abril 2018. Brian Wynn fiar katak buat sira-ne'e hotu ajuda família atu arranja enkontru ida ho Pruitt iha Maiu 2018.
"Guarda seguransa hakfodak tanba laiha ema ida maka mai hasoru nia," Brian Wayne hatete. "Ida-ne'e hanesan hasoru rai boot no maka'as Oz nian."
Iha dalan klaran, família ne'e hatama prosesu ida. Sira uza mídia sosiál atu fó avizu ba ema atu labele tau sira-nia an iha risku. Lauren Atkins ba iha loja sira ferrajen nian hodi haree rasik se sira hasai duni produtu sira kloridu metilenu nian hosi sira nia estante sira hanesan sira reklama. (Dalaruma sim, dalaruma lae.)
Se ida-ne'e hotu parese baruk, ita-boot la sala. Maibé família sira fiar katak klaru saida maka sei akontese se sira la halo intervensaun.
"Laiha buat ida maka sei halo," Lauren Atkins hatete, "hanesan nunka halo antes."
Vitória ki'ik sira multiplika. Buat ida lori ba buat seluk tanba família la rende. Perspetiva ida ba tempu naruk dala barak nesesáriu: Regulamentu federal nian neineik tebes.
Bele lori tinan balun ka liu ba ajénsia ida atu kompleta peskiza ne'ebé presiza atu propoin regra ida. Proposta tenke ultrapasa obstákulu sira molok nia finaliza. Maibé, restrisaun ruma ka ezijénsia foun sira bele tama iha tempu.
Saida maka permite família sira atu hetan bandu parsiál ida hosi EPA ho lalais maka ajénsia ne'e hato'o proposta ne'e molok hapara duni. Maibé liutiha tinan rua ho balun hafoin Kevin Hartley nia mate molok Ajénsia Protesaun Ambientál nia restrisaun sira tama iha efeitu. No sira la kobre uzu sira iha servisu fatin, hanesan pinta banheira ne'ebé Kevin ho tinan 21 halo iha servisu fatin.
Maibé, iha ajénsia ida nia laran bele iha desizaun oioin ne'ebé halo hosi jestór oioin. Proposta ikus liu EPA nian, ne'ebé hein atu adota iha Agostu 2024, sei bandu uza kloridu metilenu iha servisu fatin ba objetivu barak liu, inklui polimentu ba banheira.
"Ita presiza pasiénsia. Ita tenke persevera," Lauren Atkins hatete. “Bainhira ko’alia kona-ba ema ida nia moris, liuliu bainhira ko’alia kona-ba ó-nia oan sira, ó hetan duni.Diretamente”.
Halo mudansa sira maka susar. Bele sai susar liu atu lori mudansa tanba ita-boot ka ema ne'ebé ita-boot hadomi hetan kanek, maski ida-ne'e bele fó konfortu ne'ebé buat seluk labele.
"Taka metin, tanba ida-ne'e sei sai dezastre emosionál ida," Lauren Atkins fó avizu. "Ema husu beibeik mai ha'u, maski emosionál no susar, tansá ha'u kontinua halo ida-ne'e? Ha'u nia resposta sempre no sei sempre: "Entaun ó la presiza tuur de'it." ha'u nia fatin. Nune'e ó la presiza iha ha'u nia sorin tan.
“Oinsá ita-boot funsiona bainhira ita-boot lakon metade husi ita-boot nia aan?Dalaruma ha'u hanoin nia fuan para tuku no ha'u nia fuan para tuku iha loron ne'ebé hanesan,” nia hatete. "Maibé tanba ha'u lakohi ema seluk atu liu hosi ida-ne'e no ha'u lakohi ema seluk atu lakon saida maka Joshua lakon, ne'e maka ha'u nia objetivu. Ha'u prontu atu halo saida de'it maka presiza."
Brian Wynne iha hanoin hanesan no rekomenda atividade sira ne'ebé hamenus estrese hodi ajuda ita-boot kompleta maratona ida. Gináziu ne'e nia nian. "Ita tenke hetan dalan ida ba ita-nia emosaun sira," nia hatete.
Wendy Hartley deskobre ona katak ativizmu maka kura iha nia an rasik – liuhosi apoiu hosi família sira seluk no rezultadu sira ne'ebé sira hetan hamutuk.
Nu'udar doadór órgaun, nia oan-mane halo impaktu diretu ba ema seluk nia moris. Ida-ne'e fó laran-manas atu haree nia legadu habelar liután ba loja nia prateleira sira no ba iha salaun governu nian.
"Kevin salva ona ema barak nia moris," nia hakerek, "no sei kontinua salva ema nia moris iha tinan hirak tuirmai."
Se ita-boot dudu ba mudansa, fasil atu hanoin katak lobista sira ne'ebé gasta osan hodi mantein status quo sei manán nafatin. Maibé ita-boot nia esperiénsia moris nian lori todan ne'ebé labele sosa.
"Se ita-boot hatene oinsá atu konta ita-boot nia istória, no ida-ne'e parte ida husi ita-boot nia moris, entaun ita-boot bele halo ida-ne'e - no bainhira ita-boot bele konta istória ne'e, sorte di'ak, lobista sira," Brian Wayne hatete. "Ami mai ho paixaun no domin ne'ebé laiha komparasaun."
Konsellu husi Wendy Hartley: “Keta taʼuk atu fó sai Ita-nia emosaun.” Ko'alia kona-ba impaktu ne'ebé emosaun sira-ne'e iha ba ita-boot no ita-boot nia família. "Hatudu ba sira impaktu pesoál liuhosi foto sira."
"Tinan neen liubá, se ema ida hatete, 'Se ita-boot hakilar maka'as, governu sei rona,' ha'u sei hamnasa," Lauren Atkins hatete. "Adivina saida? Lian ida de'it bele halo diferensa. Ha'u hanoin ida-ne'e parte ida hosi ha'u nia oan-mane nia legadu."
Jamie Smith Hopkins maka repórter ida ba Sentru ba Integridade Públika, sala redasaun ida ne'ebé la'ós lukrativu ne'ebé ezamina dezigualdade.


Oras publikasaun nian: 26-Janeiru-2024